Srebro, plemeniti metal mjesečevog sjaja koji krasi ili od koga se izrađuje nakit, predmete različitih ukrasnih i uporabnih vrsta poznat je preko 3000 godina, što nam dokazuju arheološka nalazišta Ura, predmeti starog Egipta, te kasnije Grčka i Rim. Alhemičari staroga doba, srebro su nazivali MJESEČEV ili DIJANIN METAL.
Danas je srebro svima poznato kao plemeniti metal čija je hemijska oznaka Ag 47 =107,870 po Mendeljejevoj tablici hemijskih elemenata. U prirodi ga u elementarnom stanju nalazimo vrlo rijetko. Najčešće se srebro pojavljuje u obliku sulfida Ag 2 S (argentit) i hlorida AgCl. Danas su najpoznatija nalazišta u Meksiku i SAD-u.
Srebro kao metal ima interesantne fizičke karakteristike; najsvjetlije je od svih metala, uglančano ima vrlo dobra reflektorna svojstva zbog kojih se koristi u optici, te za izradu ogledala. Vrlo je dobar provodnik toplote i elektriciteta zbog čega je interesantan u elektroindustriji i elektronici. Srebro je poslije zlata najkovniji i najelastičniji metal, što mu daje velike mogućnosti pri izradi različitih predmeta. Točka topljenja je na 960 stepeni C. Ono ne oksidira, ali tamni u dodiru sa zrakom uslijed tragova vodonikovih sulfida. Na toploti se spaja sa halogenima i sumporom. Fizičke karakteristike srebra koje smo naveli; njegov sjaj, kovnost, elastičnost ujedno su i karakteristike koje mu daju ljepotu i funkcionalnost pri izradi nakita, novca, predmeta…
Za izradu posebnog i skupocjenog posuđa srebro se obično koristi u leguri s bakrom različitih omjera. Iste legure koriste se u nakitu i za kovanje novca. Osim bakra često se koristi aluminijum.
Srebro u elementarnom obliku vrlo se rijetko upotrebljava u izradi nakita, a pogotovo posuđa. Kao takvo naziva se STERLING ili čisto srebro čija je oznaka 000,999 ili STERLING po međunarodno dogovorenom sustavu za čistoću srebra.
Najčešća legura srebra danas je ona koja se označava sa 925 što znači da legura sadržava 0,925g čistog srebra na 1g legure. Postoji još mnoštvo oznaka, neke od njih su 700, 800, 835, itd. Osim brojeva postoje i slikovne oznake koje su se češće upotrebljavale u prošlosti.
|